Staro srpsko pisano nasleđe - Srpski rukopisi u Beču, 2.deo

U Beču, prestonici nekadašnjeg moćnog Habzburškog carstva, u jednoj od najlepših Nacionalnih biblioteka u svetu koja je smeštena u okviru palate Hofburg kroz knjige otkrivamo uzore, motivaciju, kanone, duhovna nadahnuća, poetska i estetska merila. Utvrđujemo srpsko srednjovekovno književno nasleđe u okviru sveukupne evropske kulturne baštine.

Veliki je broj starih srpskih knjiga rasutih po celom svetu - od Jerusalima i Sinaja, preko Svete Gore i Hilandara do gradova širom Evrope. Čuvaju se u depoima inostranih muzeja, arhiva i biblioteka - u odgovarajućim uslovima ali ipak daleko od očiju javnosti. Godine 2009. Biblioteka srpske patrijaršije pokrenula je projekat Istraživanje i prikupljanje srpskih rukopisa u inostranim zbirkama. Do sada su pregledane i proučene zbirke starih rukopisa u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Tokom 2015. i 2016. godine vršena su istraživanja u Austrijskoj nacionalnoj biblioteci u Beču, gde se čuva više od 160 srpskih srednjovekovnih rukopisa.

Naučnu komisiju čine Zoran Nedeljković, upravnik Biblioteke srpske patrijaršije, profesori Univerziteta u Beogradu Branislav Todić, Zoran Rakić, Irena Špadijer, Zoran Ranković; upravnica Matice srpske Dušica Grbić i načelnik Arheografskog odeljenja Narodne biblioteke Srbije Vladan Trijić.

Prvi put jedan naučni tim iz Srbije sistematski istražuje ovu zbirku u Beču, a važnosti ovog istraživanja doprinose srednjovekovni srpski rukopisi različite sadržine koji potiču iz svih srpskih krajeva i bogat su izvor za proučavanje istorije jezika i društveno-kulturnih kretanja Srba.

Urednica i scenaristkinja: Ivana Kovačević