Žak Ransijer

Francuska filozofija doživljava svoj veliki "trenutak" u drugoj polovini 20. veka, kad se intenzivno okreće političkim praksama i kritici kapitalizma i neoliberalizma. Postaje politički radikalna, oslanjajuči se na tradiciju francuske revolucije, Pokreta otpora u Drugom svetskom ratu i studentske pobune '68. U to vreme mladi filozof Žak Ransijer (1940. Alžir), kreće drugim putem.

Nakon prvih knjiga "Noć proletera", "Reč radnika", "Učitelj neznalica" u kojima postavlja koncept ravnopravnosti i jednakosti kao svoj filozofski kredo, Ransijer širi svoja istraživanja. Sa radničkih pokreta 19. veka, prelazi na evropsku građansku elitu 21. veka u naslovima "Na rubovima političkog", "Metoda jednakosti", "Mržnja prema demokratiji"... Planetarni renome Žaka Ransijera leži i u pitanjima kojima se neprestalno vraća: kakav je danas odnos građana prema demokratiji. Ili, kako je došlo do dileme komunizam ili demokratija, kako je došlo do veze kapitalizma i demokratije, ili, pak, do mržnje prema demokratiji? Podjednako zainteresovan i za umetnost, Ransijer odbija većinu klasičnih pristupa kulturi. U knjigama "Politika književnosti", "Filmska fabula", "Emancipovani gledalac", "Podela čulnog", otkriva poreklo demokratije u načinu pisanja velikih francuskih i svetskih autora, kao i u savremenim umetničkim praksama.

Urednik i autor Neda Valčić Lazović
Snimatelj Dejan Jovanović
reditelj Ivana Stivens