Čitaj mi!

Prirodni dragulji Srbije

Carska Bara je velika planeta ptica. Ovde se gnezdi dve stotine pedeset vrsta.

U specijalnom rezervatu prirode Carska Bara primenjuju se tri stepena zaštite. Prvim stepenom obuhvaćena su područja Tiganjice, Perleske i Carske Bare. Ove delove rezervata čovek ne sme, takoreći, ni pogledom da oskrnavi. Zabranjen je svaki lov i ribolov ili bilo kakva, i najmanja intervencija u prirodi, a dozvoljena su isključivo organizovana naučna istraživanja.

Dugo je Josif Pančić tragao za tajanstvenim četinarom o kojem je slušao od gorštaka sa Tare. Znao je da taj, u tome času, nepoznati četinar nije ni smrča niti bor i da raste na nekim nepoznatim obroncima velike zelene zagonetke... Planine pune endemskih biljnih vrsta.

U središnjem delu Nacionalnog Parka Tara, na zaravni Mitrovac, nalazi se rezervat prirode Crveni Potok. Šuma jela i smrča ovde je vekovima nesmentano rasla u skladu sa prirodnim zakonima, bez ikakvog uticaja čoveka koji često ume i da pokvari sklad prirode.

Na Tari je registrovano pedeset šest vrsta sisara. Car i gospodar Tarskih šuma, njen zaštitni znak, uz Pančićevu omoriku, mrki medved, krstari šumama. Pretpostavlja se da na Tari stalno boravi pedesetak ovih čudesnih životinja.

Osamnaest kilometara od Žagubice, u središnjem delu planine Beljanica, oveća porodica stoletni bukava što paraju nebo, čini jedinstvenu prašumu u našoj zemlji. Ovaj rezervat prirode, nazvan Busovata, zaštićen je od hiljadu devet stotina sedamdeset pete godine.
Na relativno malom prostoru od šesnaest hektara nalazi se jedinstven reprodukcioni materijal za retku populaciju biljaka i životinja.

U klisuri osaničke reke je Prerast, svojevrsni kameni tunel, vajarsko delo prirode, dužine deset i visine dva metra. Klisura osaničke reke, u Homolju, zaštićeno je prirodno dobro.

Mali Kolorado... Tako su meštani s ponosom nazvali kanjon boljetinske reke koji se nalazi u Nacionalnom Parku Đerdap. Ako je mali, nije manje zanimljiv. Kao da su se u nekom trenutku zemljine duge istorije skamenili listovi velike, kamene knjige koju je štampala majka priroda.

Autor: Vladimir Novaković
Tekst čitao: Dragan Vučelić
Kamera: Pavle Tanasijević
Montaža: Nemanja Radić